Potencijal Bjelasice i Komova na svjetskom nivou

Potencijal Bjelasice i Komova je na svjetskom nivou, saopštio je Pol Metjuz, predsjednik kanadske kompanije za prostorno planiranje Ecosign Mountain Resort Planners.Kompanija je u konzorcijumu sa partnerima, Republičkim zavodom za urbanizam i planiranje (RZUP) iz Podgorice i Horwath Consultants iz Zagreba angažovana na izradi prostornog plana Bjelasice i Komova, koji bi trebalo da bude usvojen do jula.“Zaključci prve faze tehničke procjene dokazali su da, sa geografskog i meteorološkog stanovišta, region Bjelasice i Komova ima izvrstan pontencijal za razvoj planinskog turizma i planinskih rizorta”, naveo je Metjuz u izjavi za portal Montenegrowing.Stručnjaci i inženjeri Ecosigna boravili su na Bjelasici i Komovima u oktobru i decembru prošle, kao i u februaru i aprilu ove godine i zaključili da region obiluje “nevjerovatnim planinskim predjelima”.Ecosign je projektovao 300 različitih planinskih rizorta u 34 zemlje svijeta. Važi za jednu od najrenomiranijih kompanija u oblasti planinskog planiranja, rizorta i prostornog planiranja. Planer je zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.
Tim planera radi za Ministarstvo za ekonomski razvoj i počeće projektovanje nekoliko planinskih rizorta u skladu sa državnim prostornim planom, uključujući i preporuke za očuvanje i korišćenje nacionalnog parka Biogradska gora.“Radi se o hiljadu kvadratnih kilometara neizgrađenog područja koje, prema prvim procjenama, daje mogućnost izgradnje turističkih kapaciteta na bar deset lokacija izvanrednih prirodnih karakteristika. Planom će se odrediti lokacije zimskih centara, skijališta, obrazovnih i centara za odmor i rekreaciju i zdravstvenih ustanova”, objasnio je koordinator projekta u Ministarstvu, Igor Noveljić.Prema njegovim riječima, stvaranjem uslova za izgradnju planinskih centara, novih skijališta, i kvalitetno infrastrukturno opremanje omogućiće kreiranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupnog kvaliteta života ovog regiona. On smatra da je “pečat” Ecosigna garancija da će destinacija dospjeti na mapu svjetskih planinskih skijališta i odmarališta.

Na Valdanosu planirana gradnja tri hotela

Kompanija Cubus Lux plc iz Londona sa radošću je primila vijest o pozivu Vlade Crne Gore na pregovore o dugoročnom zakupu turstičkog kompleksa Valdanos, i to što je njena ponuda ocijenjena kao najbolja, kazao je Vijestima direktor za razvoj i širenje Cubus Lux-a u ovom regionu, Milan Kotur. On je rekao da se njihov tim "dobro pripremio za učešće na ovom tenderu, i da je dosta vremena provedeno radeći na projektu. “Već 2008, na poziv Vlade Crne Gore i Tenderske komisije za realizaciju projekta turističke valorizacije bivšeg vojnog kompleksa Valdanos, iskazali smo interes za ovu lokaciju i izradili studiju ekonomske opravdanosti, koja je korištena kao podloga za izradu ponude. Nakon dugotrajnog proučavanja podataka, od Masterplana do uslova tendera i analize svih dostupnih podataka, došli smo do zaključka da se taj predivan i jedinstven prostor ne smije devastirati sa masivnom izgradnjom već simbiozno povezati prirodne ljepote sa turističkim trendovima “,istakao je Kotur. Imajući to na umu, kako je rekao, maksimalna investicija neće prelaziti 225 miliona eura, te da bi veća investicija "definitivo imala efekat u prostoru, i to negativan, koji Cubus Lux kao investitor ne podržava". “Smatramo, a i današnji trendovi idu u tom pravcu, da okolinu treba maksimalno zaštititi što će današnji, a i budući turisti i generacije koje ostaju za nama znati cijeniti svojim dolaskom u sačuvano prodručje. Naš idejni projekat, izrađen od strane stručnog tima arhitekata Ferah - Jelić/Kožarić, se strogo drži uslova zadanih master planom Crne Gore za predmetno područje, te je maksimalna pažnja posvećena zaštiti okoliša. Zahvati se fokusiraju na područje gdje već postoji izgrađenost. Predviđen broj kreveta od 2.500 će se podijeliti na tri hotela visoke kategorije -Beach Hotel, Golf Hotel i Hotel Gran SPA za zdravstveni i kongresni turizam, te na luksuzne vile sa bazenima uz mani broj luksuznih apartmana. Resort će biti otvorenog tipa i poslovaće cijele godine”, kaže predstavnik Cubus Lux-a.
Kako navodi, "u ovom projektu okupili su poznate kvalitetne kompmanije kroz oblik partnerstva, a sve u vidu postizanja kvaliteta i konkurentnosti". Kao hotelski operater u Valdanosu treba da bude Sol Melia, španski hotelski operater osnovan 1956. u Palmi na mediteranskom ostrvu Majorka. Oni upravljaju sa gotovo 350 hotela sa 85.000 soba u 30 država na četiri kontinenta. Cubus Lux plc, kako kaže Kotur, želi uspješno zaključiti pregovore o dugoročnom zakupu Valdanosa, te će se sastati sa lokalnom zajednicom i prezentirati idejno rješenje.“Cubus Lux plcu je i te kako važno sudjelovanje lokalne zajednice u ovom projektu kako bi se sproveo uspješno za investitora, tako i za lokalnu zajednicu. Uvjerenja smo da je saradnja ne poželjna, već da je neophodna kroz razna područja djelovanja, od otvaranja novih radnih mjesta kojih će po prvim procjenama biti između 400 i 500, pa sve do poslovanja sa lokalnim preduzetnicima u izgradnji, te kasnije dobavljačima i poslovnim partnerima. Cubus Lux plc primamo želi razviti visoki stepen saradnje mikro lokacije i asimilaciju sa lokalnim vlastima i stanovništvom”, istakao je Kotur.

Ruski Metropol najavljuje velika ulaganja na Svetom Marku

Ruska korporacija Metropol group spremna je odmah da na ostrvu Sveti Marko započne izgradnju luksuznog hotelskog kompleksa, marine, vila, apartmana i brojnih drugih sadržaja, a ambicioznim projektom, kako kažu, neće biti ugrožena životna sredina i narušen izgled Bokokotorskog zaliva.Napominjući da imaju novac za početak realizacije projekta na ostrvu uprkos krizi, član borda direktora Metropola Oleg Korolj, optimista je da će se globalne finansijske prilike stabilizovati za godinu do dvije, te time se otvoriti mogućnosti za još bržu realizaciju izuzetno zahtjevnog projekta vrijednog oko 450 miliona eura.“Prvo treba da Vlada prihvati studiju o lokaciji, poslije toga slijedi razrada detaljnog plana za ovaj projekat. Proteklih godinu je bila prva faza izrade studije o lokaciji, nakon koje je uslijedila javna rasprava, a zadnja dva i po mjeseca napravljeni su odgovori na sve primjedbe i taj dokument se nalazi u Ministarstvu za ekonomski razvoj. Spremni smo čim dobijemo dozvolu da započne pripremne radove. Imamo novca za početak”, kazao je Korolj u razgovoru za Vijesti.On je naglasio da Metropol želi da gradi integrisano luksuzno odmaralište u čijem će centru biti hotel sa šest zvjezdica, a gradiće se, između ostalog, i vile i bungalovi, te dodao da će menadžment nad cijelim ostrvom voditi svjetski hotelski operator.
Korolj kaže da će dio vila moći da se kupe, a dio će se izadvati u zakup, ali je najbitnije da će kompletan servis biti hotelski. Prema njegovim procjenama, najzahtjevniji dio projekta svakako je dovođenje do ostrva vodovodne, elektro i kanalizacione inftrastrukture, za šta će biti potrošeno nekoliko desetina miliona eura.“Nakon toga prvo gradimo hotel. Cijeli projekat će svakako doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i upošljavnju domaće radne snage, jer želimo da pored naše ekipe svjetskih konsultnata uključimo i domaći potencijal. Renomirana ekipa naših konsultanata već je uradila kompletna istraživanja, od uticaja vodenih struja, vjetra, geodetska, geotehnička, arheološko-kulturološka, i sve je spremno za realizaciju ovoga projekta”, kazao je Korolj. Prema njegovim procjenama, a na to ukuzuju i procjene konsultantskih kuća koje su angažovali, da će čim počne izgradnja na ostrvu neizbježno doći i do skoka cijena nekretnina u cijelom zaleđu.

Celnici Aman Risortsa potvrdili da ta kompanija nastavlja da ulaze u turisticki kompleks na Svetom Stefanu i Miloceru

Singapurska kompanija Aman Risort će u turistički kompleks Miločer i Kraljičina plaža uložiti 85 milona eura umjesto planiranih 40 miliona, saopšteno je na sastanku crnogorskog premijera Mila Đukanovića sa prvim čovjekom ovog turističkog giganta Adrijanom Zekom. Đukanović je tokom dvodnevne posjete Singapuru dobio čvrsta uvjeravanja zvaničnika, ali i biznismena ove zemlje da su spremni da ulažu u Crnu Goru.
Kompletna investicija Aman Risortsa trebalo je da iznosi 40 miliona, a samo Sveti Stefan i Miločer koštaće nas 50 miliona, pojasnio je Zeka za Televiziju Crne Gore. U kompleks Kraljičina plaža uložićemo dodatnih 35 miliona, saopštio je Zeka. Na konstataciju da Aman Risort odgađa preuzete obaveze, Zeka je kazao da je važnije dobiti kvalitetan turistički kompleks, nego kada će posao biti završen.
- Lako je sagraditi novu zgradu, ali kada je riječ o nacionalnom nasljeđu, to je mnogo ozbiljnija priča. Sveti Stefan je važan za Crnu Goru, ali i za nas i želimo tamo da radimo, kazao je Zeka. Singapurski biznismen u Crnu Goru dolazi do kraja mjeseca i obećava da rečenica iz kataloga o najatraktivnijoj turističkoj destinaciji neće ostati mrtvo slovo na papiru.
- Obećao sam i garantujem premijeru i Vladi da će Sveti Stefan biti, ako ne najbolji, onda među najboljim kompleksima na Mediteranu.
Premijer Đukanović saopštio da Aman Risorts i crnogorska Vlada i u narednom periodu ostaju partneri.

Šeici se javili za Veliku plažu i Adu Bojanu

Kompanija Hidra propertis, u vlasništvu vladarske porodice Abu Dabija - Al Nahijan, prva je otkupila tendersku dokumentaciju za Veliku plažu i Adu Bojanu. Arapi su na ovaj način ozvaničili svoje interesovanje za dvije vjerovatno najatraktivnije lokacije na Crnogorskom primorju.
Tender za zakup Velike plaže i Ade na 90 godina otvoren je do 1. septembra, ali svi zainteresovani do kraja maja moraju otkupiti tendersku dokumentaciju i dostaviti kvalifikaciona dokumenta da bi uopšte mogli podnositi ponude.
Hidra propertis već najmanje godinu pokazuje interesovanje za ulaganja u Crnoj Gori, a o tome svjedoči činjenica da su već pripremili idejna rješenja i vizije svojih projekata u Ulcinju koja su dostavljena Vladi, odnosno Ministarstvu za ekonomski razvoj koje vodi projekat.
Arapi su, kako tvrde izvori “Vijesti” koji su upućeni u sva dešavanja, na pripremi početnih rješenja i angažovanju konsultanata već potrošili skoro 10 miliona eura.
Delegacije Hidre propetis više puta su do sada boravile u Podgorici, i svojim domaćinima predočili da se njihova ulaganja kod Ulcinja, kako kažu predstavnici Vlade koji su sa njima razgovarali, procjenjuju na preko 20 milijardi eura.
Prema zamisli Arapa, prva faza projekta na Velikoj plaži bila bi gotova 2014. godine i u tom periodu bilo bi uloženo tri milijarde eura. Gradnja bi trebalo da počne 2010. godine, a do tada se očekuju da budu potpisani ugovori, završe se projekti, planski dokumenti, dozvole i slično. Izgradnja kompletnog projekta duž čitave Velike plaže trebalo bi da traje oko 20 godina.
Hidra propertis je dio Rojal grupe, vlasništvo kraljevske porodice Al Nahijan iz Abu Dabija. Kompanija u ovom trenutku gradi nekoliko atraktivnih turističko-poslovnih centara u svijetu nazvanih Hydra Towers, Eves Tower, Hydra Downtown Tower, Hydra Twin Towers, Hydra Village…
Vladarska porodica Abu Dabija, između ostalog, je preko kompanije Hidra vlasnik fudbalskog kluba Mančester siti.Najmoćniji čovjek Abu Dabija, jednog od sedam emirata koji pripadaju Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šeik Muhamed, boravio je prošlog avgusta nakratko u Crnoj Gori kada se sreo i sa premijerom Đukanovićem.
Vladari Abu Dabija smatraju se trenutno među najvećim svjetskim investitorima. Procjenjuje se da je ta zemlja, izutzetno bogata naftom, nagomilala veliki kapital koji će dobrim dijelom biti investiran po svijetu, a jednim dijelom biće upotrijebljen za ublažavanje posljedica krize koja nije zaobišla ni Emirate.
Izvori kažu da je “projekat Velika plaža”, ako se sve bude odvijalo po planu, ubjedljivo najveći u istoriji Crne Gore, koji bi mogao da promijeni ekonomsku sliku zemlje, a i jedan je od najvećih u svijetu.
Plan Arapa je, kako su to predočili domaćinima u Podgorici, da na principima održivog razvoja, izgrade hotele, vile, rezidencijalne objekte, marine, golf terene, hipodrom, prvi eko kazino u svijetu, sportsku akademiju, tržne centre, objekte za zabavu, obrazovne, zdravstvene i kulturne ustanove, i mnogo drugih sadržaja kojih nema u ovom dijelu Evrope. Projekti na Velikoj plaži bili bi kombinacija niske, srednje i visoke gradnje, sa velikim dijelom zelene površine.
Vlada u zakup izdaje oko 900 hektara zemljišta na Velikoj plaži, a tu je i preko 300 hektara privatnog. Na Adi je planirana nešto manja izgradnja, a prema tenderskim uslovima moguće je da kompleks ima najviše 2.500 ležajeva.
Poznavaoci prilika u turizmu tvrde da se Crna Gora mora ozbiljno pripremiti za ovakvu investiciju, i da to vjerovatno neće moći da uradi bez podrške samog investitora. To vremenom podrazumijeva izgradnju puteva, nove željeznice, proširenja aerodroma i Luke Bar… Sve to je potrebno i za realizaciju investicije, a potom i za dovođenje turista. Arapi zamišljaju i izgradnju novog aerodroma kod Ulcinja.
Prema finansijskoj snazi, kompanija Hidra propertis u ovom trenutku nema ozbiljnog konkurenta u trci za Veliku plažu i Adu. Ranije je interesovanje pokazivao i mađarski Trigranit, iza kojeg stoje jaki investitori, ali je njihova finansijska snaga znatno oslabila zbog krize.

Otvoreno predstavništvo Nacionalne turističke organizacije Crne Gore u Sarajevu

Ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić otvorio je danas predstavništvo NTO CG u centru Sarajeva. Na otvaranju predstavništva govorili su direktor NTO CG Saša Radović, Ambasador CG u Federaciji BiH, gospodin Ramiz Bašić i direktor predstavništva Faruk Čaluk. Nakon ceremonije svečanog otvaranja ministar Predrag Nenezić i direktor NTO CG Saša Radović su brojnim predstavnicima političkog, privrednog i javnog života Federacije BiH prezentirali ovogodišnju turističku ponudu Crne Gore.Otvaranje predstavništva NTO CG je izazvalo veliku pažnju i interesovanje medija iz Federacije BiH, tako da su svi najznačajniji elektronski i štampani mediji propratili otvaranje i prezentaciju, a ministar Nenezić i direktor Radović dali niz intervjua: televizija BiH, televizija Pink BH, Hayatt tv, tv Alfa, Rtv Vogošća, tv studio 99, tv Sarajevo, radio Sarajevo, Bh radio 1, Oslobođenje, City review i drugi.Otvarajući predstavništvo i tokom prezentacije Crne Gore ministar je istakao značaj ovog predstavništva, ne samo u turističkom smislu, nego prije svega u pravcu unaprijedjenja dobrih političkih i ekonomskih odnosa Crne Gore i Federacije Bosne i Hercegovine.

Luštice

Postoji velika mogućnost da Luštica postane elitna turistička destinacija. Ovo malo poluostrvo nadomak Tivta, nije valorizovano u potpunosti, ali ima velike potencijale da postane značajna turistička tačka na mapi Crne Gore. Egipatski konzorcijum Oraskom namjerava da u razvoj turizma na Luštici, uloži 1,1 milijardu evra i zaposli oko 10.000 radnika. Predviđen je hotelski kompleks sa 3.320 ležajeva, golf-teren, tri marine: glavna marina sa 100 vezova i dve pomoćne, škole, bolnice, restorani, barovi, prodavnice, kao i zanatski centar. Kada sagledamo ove podatke, možemo reći da će Luštica ličiti na pravi mali grad, koji će da pruzž punu turističku ponudu. Ono što nas posebno raduje, jeste otvaranje hotelskog kompleksa tih razmjera, jer takvih u okružneju nema. Takođe je i fascinantan broj radnika koji će se trazžti, jer za ovako malu zemlju 10.000 slobodnih radnih mjesta, je zaista mnogo. Ako uzmemo u obzir golf-terene,marine, luksuzne barove i restorane… jasno nam je da ovo počinje da liči na pravi luksuzni turizam,kojem Crna Gora i teži.Nadamo se da će ovaj plan se sprovesti u dijelo i da će Luštica postati top destinacija crnogorskog primorja,a mozda i šire.

Treba da se cuva more

Crnoj Gori,prema Konvenciji UN pripada oko sest hiljada kvadratnih kilometara,ispred obala Crne Gore, sto je zapravo 50% kopnene teritorije nase zemlje. Medjutim koliko je more ugrozeno gradnjom na priobalnom podrucju? Svijedoci smo da je gradnja na crnogorskom primoriju u drasticnoj mjeri povecana poslednjih godina. Svi se slazemo da treba da se iskoriste kapaciteti koje ova zemlja posjeduje,medjutim, uvijek treba voditi racuna kako to utice na zivi svijet u moru,stanovnistvo i na ostale aspekte primorskih gradova. Pretjerana gradnja negativno utice na zonu izmedju mora i kopna, jer upravo u toj zoni se odvijaju najintezivnije organske reakcije, na dubini od nekoliko metara. Svakodnevno smo u prilici da vidimo kamione koji sav odpad odlazu pored mora, ili u gorem slucaju, istovaraju direktno u more. Smatram da treba na kopnu odrediti lokacija za ovu svrhu, a da se postupci ove vrste strogo kaznjavaju od strane zakona. Takodje treba napomenuti da i kupaci uticu na morski akvatorijum. Cinjenica je da malo crnogorsko primorje tokom sezone ima povecan broj stanovnika,koji direktno uticu na kvalitet morske vode u ljetnjem periodu. Do skorasnji problem je bio i kanalizacioni sistem Boko-kotorskog zaliva. Sva kanalizacija je odlazila direktno u more, sto je znatno ugrozilo kvalitet morske vode, i uticalo da pojedini turisti imaju losa misljenja o ovom dijelu primorija. Kao posebnu ponudu,turistima treba omoguciti da probaju nase raznolike morske specijalitete, a ne uvozne, stoga kvalitet mora je veoma bitan za buducnost morskog svijeta. U pripremi su i naucni projekti,istrazivanja, eksperimenti kako bi ribarstvo na Jadranskom moru bilo odgovorno, jer u nasem je interesu da ove resurse sacuvamo.

Turizam u Crnoj Gori sezonskog karaktera

Turizam u Crnoj Gori je sezonskog karaktera, zbog čega najveći turistički promet iz godine u godinu imaju sest primorskih opstina, na koje otpada čak vise od 95 odsto ukupno ostvarenih dolazaka i noćenja turista.Crna Gora ima sanse da kroz segmentaciju, specijalizaciju, standardizaciju i diverzifikaciju turističke ponude izgradi imidz međunarodno poznate turističke destinacije. Ipak, i pored prednosti i mogućnosti koje Crna Gora ima, da bi stvorila uspjesnu turističku privredu, bitno je imati u vidu činjenicu da je trenutna turistička ponuda jos neprilagođena traznji na turističkom trzistu .Preporučuju se da domaće i strane investicije treba podstaći smanjenjem administrativnih barijera, poreskih opterećenja i regulacija koje sputavaju razvojnu turističku inicijativu.

U Podgorici nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta

U Podgorici je kategorisano 24 hotela, od čega ih je devet sa četiri zvjezdice(Premier, Apart Premier, Filia, Podgorica, Kostas, Eminent, Boja turs, Siti i Ambasador), a ostalo su niže rangirani. Hotel Crna Gora koji je najveći u glavnom gradu sa 290 kreveta, nije kategorisan. Na listi pored imena hotela Crna Gora piše da je kategorizacija u toku. Ovaj objekat nedavno je prodat kompaniji Normal turs Žarka Burića, od kojeg se očekuje da najveći podgorički hotel dovode na nivo od najmanje četiri zvjezdice.Smatram da je za jednu turističku zemlju od velikog značaja da glavni grad raspolaže sa kvalitetnom turističkom ponudom. Ne treba se samo okretati primorju, već i sjevernijim gradovima.Oni su najčešće posjećeni od strane poslovnih ljudi,koji takodje imaju svoje potrebe kao i svaki drugi turista.

Prezentacija- Porto Montenegro

Kompanija čiji je većinski vlasnik kanadski biznismen Piter Mank u Tivtu na mjestu bivšeg Arsenala gradi superluksuzni nautičko-turistički centar i marinu za megajahte Porto Montenegro o kojoj specijalizovani strani mediji već duže vrijeme govore kao o „Monaku istočnog Mediterana“.
3.11.2008 god -Na prezentaciji,koja je održana u Tivtu, u Domu vojske, prisustvovali su studenti turističkih, ekonomskih i pravnih fakulteta Crne Gore. Prezentacijom su nam predstavili njihove planove, kao i njihov došadasnji učinak (o tome detaljnije u nastavku posta) .Za nas je bio organizovan lunch-paket, kao i prevoz autobusima.Razlgedali smo prostor koji je planiran za izgradnju,kao i već završen dio -pristaniste jahti. Studenti su bili veoma zadovoljni prezentacijom i mini izletom, kao i saznanjem da će za nekih 3-4 godine biti potreban veliki broj raznovrsnog, stručnog kadra za rad u ovom malom gradu. Naravno, svako od nas je u tome vidio svoju budućnost.Ovako izgleda završeni dio, koji smo danas posjetili.

Kompanija Adriatic Marinas do sada je u razvoj marine za megajahte Porto Montenegro u Tivtu, čija će prva faza biti spremna u ljeto 2009-te, investirala preko 50 miliona eura. Izvšni direktor Oliver Korlet kaže da u svijetu raste interesovanje za ovaj projekat što se potvrdilo i na upravo završenom najvećem svjetskom sajmu megajahti – „Monaco Boat Show“ u Monte Karlu.
Naš štand na sajmu „Monaco Boat Show“ izazvao je veliku pažnju i obišao ga je veliki broj posjetilaca. Naravno, tu su bili ljudi iz jahting-zajednice, odnosno vlasnici plovila koja traže vezove, ali što je i za nas i Crnu Goru mnogo značajnije, i mnogi vlasnici manjih kompanija koje se bave raznim vrstama usluga ili proizvodnje za nautički turizam i jahting-industriju. Oni su iskazali veliki interes da u sklopu Porto Montenegra otvore svoja predstavništva i prenesu dio poslovnih aktivnosti na ove prostore pomažući na taj način i cijelom projektu koji mi realizujemo u Tivtu, kazao je izvršni diektor kompanije Adriatic marinas, Oliver Korlet.
Bez obzira na generalnu ekonomsku krizu i recesiju u svijetu i dalje postoji nevjerovatno veliki interes za jahting-industriju što se vidjelo i na „Monaco Boat Showu“ što je veoma važno za naš projekat ovdje u Crnoj Gori. Čak i u ovim za globalnu ekonomiju lošim vremenima, projekti poput Porto Montenegra, usmjereni na potrebe najzahtjevnijeg i najbogatijeg tržišta, kotiraju se izuzetno dobro.
Promet na svjetskom tržištu „klasičnog“ visokog turizma drastično opada, ali toga još uvijek ni u naznakama nema kada je u pitanju visoki nautički turizam, odnosno jahting-industrija. Razlog za to je što je ovaj posao kojim se i mi bavimo, usmjeren na sami vrh tržišta, odnosno veoma bogate ljude kojima i ne znači puno ako na berzama izgube 50-tak miliona eura, jer oni i dalje vole da plove svojim jahtama i da dolaze na predivna mjesta. Imajući to u vidu, prelijepa Crna Gora i naš projekat su odlična kombinacija - naglašava Korlet.
Završili ste renoviranje mola 2 u bivšem Arsenalu, kao prvog pristaništa nove marine Porto Montenegro. Šta će se događati narednih mjeseci do ljeta 2009?
Cilj nam je da završimo rekontrukciju mola 1 i objekte na jednoj od parcela u najjužnijem dijelu kompleksa buduće marine. Završili smo projektovanje i sada čekamo da od Ministarstva za ekonomski razvoj dobijemo dozvolu za izvođenje tih radova. Ukoliko u dogledno vrijeme dobijemo te papire, izgradnja će početi prvih nedjelja decembra. Planiramo da do ljeta naredne godine renoviramo i mola 3 i 4, ali je sigurno da će do 1. juna 2009. potpuno završen biti mol 1, te jedan manji broj objekata na dijelu obale jugoistočno od tog gata.
Tu će biti napravljena 22 luksuzna apartmana i dio trovinsko-ugostiteljskih sadržaja. Na taj način taj manji dio buduće marine biće otvoren narednog ljeta da ljudi mogu doći svojim jahtama i vidjeti što to mi radimo. To neće biti u pravom smislu potpuno „radno operativna“ marina, već više mogućnost za nautičare da dođu svojim brodovima, vide i osjete kvalitet projekta Porto Montenegro i njegovih sadržaja. Iako će to biti samo djelić onoga što je kompletan Porto Montenegro, dio marine koji će biti u funkciji narednog ljeta, velik je gotovo kao kompletna sadašnja marina u Budvi.
Što je sa gradnjom hotela „Four Seasons“?
Izgradnja tog hotela i ostalih sadržaja u centralnom dijelu Porto Montenegra je mnogo zahtjevniji posao od ovog koji ćemo skoro raditi na južnom dijelu gradilišta. Kada je hotel u pitanju, procedura je takva da kompanija „Four Seasons“ mora da odobri sve – od osvjetljenja, dekoracije, namještaja, bukvalno svaki detalj. Pri tome je ono što oni žele često izvan kapaciteta zakonskih okvira u Crnoj Gori što znači da mi moramo pregovarati sa Vladom oko nekih zahtjeva. To je tipično kada su ovakve investicije u pitanju, samo što duže traje i traži dodatno vrijeme.“
Koliko ste do sada investirali u projekat Porto Montenegro?
Računajući i ono što smo platili za Arsenal, mislim da smo do sada investirali nešto više od 50 miliona eura. Samo rekonstrukcija mola 2 koštala je milion eura, a za projektovanje smo do sada utrošili oko osam miliona. Trenutno imamo preko 100 raznih konsultanata koji za nas rade na ovom projektu. Proteklih par dana bio sam u Londonu i na jednom sastanku sa arhitektama koje sam tamo imao, u sobi je bilo 25 ljudi, a već na narednom sastanku sa raznim našim predstavnicima, agentima i dizajnerima, bilo nas je 58.
Suština je da imamo veliki broj ljudi skoncentrisanih na realizaciju projekta Porto Montenegro kako bi on bio urađen na pravi način. Ono što je frustrirajuće kod ovako velikih projekata, pogotovo za lokalnu zajednicu je to što treba dosta vremena da se završe obimne pripremne aktivnosti, prije nego što na terenu vidite da se nešto i stvarno događa. Mi ovdje praktično gradimo čitav jedan novi grad sa svom infrastrukturom i brojnim sadržajima što je izuzetno komplikovano i zahtijeva dostra truda, napora i vremena.
Međutim, ovo što mi radimo u Crnoj Gori postalo je prepoznatljivo u međunarodnim krugovma i privlači veliku pažnju, o Porto Montenegru pišu najprestižniji svjetski, ne samo nautički časopisi, a takvu pažnju i medijski prostor ne možete kupiti. Razlog su djelimično čuvena imena naših investitora poput Pitera Manka, Bernara Arnoa ili barona Rotšilda, ali i to što mi želimo napraviti po najvećim svjetskim standardima, pa koristimo usluge najboljih konsultanata koje možete unajmiti za svoj novac.
Da li ste zadovoljni saradnjom koju imate sa Vladom Crne Gore i kako komentarišete nedavnu izmjenu ovdašnjih zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji su, kako je rečeno, napravljeni u cilju olakšavanja posla investitorima?
Mislim da je to vrlo dobar potez. Pošteno je reći da je do- sadašnja praksa u Crnoj Gori bila vrlo birokratizovana, ali je takva i drugdje u svijetu, međutim, dobro je što je država usvojila ovaj zakon koji omogućava bržu realizaciju određenih projekata. U prilikama kakve danas vladaju u svijetu, pogotovo u ekonomiji, morate biti u stanju da brzo reagujete, da budete fleksibilni jer se tržište stalno mijenja – danas će neko iz Rusije biti zainteresovan da ovdje kupuje i ulaže, sjutra možda neko iz Njemačke, preksjutra iz Italije….
Morate biti brzi i fleksibilni da iskoristite tržište i mislim da ova nova zakonska rješenja investitorima omogućavaju da brzo započnu sa realizacijom svojih projekata i budu u mogućnosti da ih efikasno završe. Mislim da je to dobar potez crnogorske Vlade koji doprinosi njenoj prepoznatljivosti u međunarodnim krugovima kao administracije koja želi da bude prijateljski nastrojena prema biznisu. To je vrlo, vrlo važno u privlačenju stranih investitora u Crnu Goru.
Kako se iz Vašeg ugla gledanja, razvijaju stvari sa namjerom Vlade da privatizuje brodogradilište Bijela?Postojanje odgovarajućeg kapaciteta za remont luksuznih megajahti je kritično važan elemenat za uspjeh razvoja jahting i industrije nautičkog turizma u Crnoj Gori. Apsolutno je neophodno transformisati Bijelu sa postojeće „prljave“ djelatnosti remonta velikih trgovačkih, tzv. crnih brodova, na mnogo čišću djelatnost održavanja lijepih, velikih bijelih jahti. Mislim da je održavanje postojeće djelatnosti Bijele sa aspekta težnji Crne Gore da razvija vrhunski turizam i ekološke odgovornosti države, nespojivo sa takvim namjerama.
Mi smo veliki podržavaoci Vlade u njenim nastojanjima da krene tim putem i svakoga ko bude došao u Crnu Goru sa namjerom da Bijelu transformiše u postrojenje za remont luksuznih jahti. Takvo opredjeljenje podržava kako strategiju Vlade, tako i našu strategiju razvoja marine svjetske klase ovdje u Tivtu, ali i kreira dosta radnih mjesta. Sa sadašnjom djelatnošću Bijelu će teško pogoditi i aktuelna svjetska ekonomska kriza i globalna recesija, dok se istovremeno u jahting-industriji ne pamte bolja vremena. E, to je ono što mi želimo donijeti u Crnu Goru - nije bitno što se dešava u svijetu, jer se vi bavite profitabilnom i uspješnom djelatnošću.

Crna Gora najbolja evropska turistička destinacija

Iako je Crna Gora za turiste iz Velike Britanije gotovo nepoznata, eksperti iz Britanije su proglasili Crnu Goru za narednom najboljom evropskom turističkom destinacijom. Poznato je da je Skyscanner jedan on najboljih on-line izvora turističkih informacija. Po Skyscanner-u, ko posjeti Crnu Goru, ne može da ne posjeti manastir Dajbabe, kao i crnogorsko primorje. Prema Skyscannerovoj listi, evropskih neotkrivenih prijestonica koje treba posjetiti, je i Podgorica, dok na drugom mjestu je Bern, zatim Sarajevo i Skoplje.
Ovo nam govori da Crna Gora ne mora da brine o svojoj budućnosti, jer polako počinje da osvaja nova tržista. Velika Britanija je jedna od top deset emitivnih destinacija (WTO proekcija) i od izuzetnog je značaja kad bi Crna Gora bila više posjećenija od strane turista iz Velike Britanije.

Davanje na zakup vojnoturističkog kompleksa “Bigovo – Trašte”, Kotor

Crna Gora je konačno odlučila da se ne bavi samo prodajom državnih površina, već i da krene sa davanjem dugoročnih zakupa određenih površina i na taj način sačuva te površine u vlasništvu Crne Gore.
Vlada Crne Gore je pozvala sve sposobne investitore da dostave ponude za uzimanje u dugoročni zakup od 30 godina , vojnoturistički kompleks “Bigovo – Trašte”, Kotor. Tu bi bila uključena izgradnja i upravljanje ovim turističkim kompleksom. Cilj Vlade je da se ovaj dio razvije i postane multifunkcionalan turistički kompleks visokog nivoa, koji će da pruža razne vrste aktivnosti, posebno odmor i rekreaciju. Međutim treba napomenuti da su postavljeni i određeni uslovi koje ponuđač mora ispoštovati. A to su:
Ponuđač mora dokazati da je u poslednje tri godine ostvario ukupan promet od najmanje 100 miliona eura.
Ponuđač mora biti međunarodni hotelski brend-operater koji je međunarodno priznat kao uspješan hotelski operater sa najmanje dva hotelska resorta međunarodnih standarda četiri plus i/ili pet zvjezdica i mora imati najmanje 5 godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju sličnim projektima.
Tenderska komisija za turističku valorizaciju Kumbora, Trašte, Bigova, objavljuje javni poziv koji detaljno možete pogledati ovdje. Nadam se da će ovo biti realizovano na pravi način, a da će Crna Gora i dalje na ovaj način se odnositi prema državnim površinama, koje treba da ostanu vlasništvo ove zemlje.

Turisti očekuju visoki nivo usluge i doživljaja destinacije

Da bi Crna Gora postala visokokvalitetna turistička destinacija, potrebno se baviti psihologijom gostiju, koji očekuju visoki nivo usluge od prvog dodira sa Crnom Gorom kao turističkom destinacijom, pa sve do njihovog odlaska. To mogu predočiti i na primjeru. Ako turista dolazi avionom, njegov prvi utisak je kvalitet avio prevoza, ljubaznost osoblja avio kompanije, a nakon toga i povezanost drumskim saobraćajem sa hotelom. Drumski saobraćaj mora da bude kvalitetniji, a radovi koji se planiraju, treba da se završe prije početka sezone. Tokom sezone je velika gužva na putevima, stoga bi i zaobilaznice bile od velike koristi za primorje. U planu je zaobilaznica u Kotoru, kako bi se rasteretila kotorska riva, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci. Veliki problem je i praking prostor u manjim gradovima, stoga je potrebno naći odgovarajuću lokaciju i izgraditi višespratne objekte koji bi mogli da `prime` veliki broj automobila. Moramo naglasiti možda i najvažniju stavku, a to je kvalitet usluge i turističkog osoblja, koji svojim radom s gostom, može popraviti nedostatke u destinaciji. Crna Gora se i ne može pohvaliti sa adekvatnim kadrom u turizmu, razlog tome je neljubaznost, nestručnost u poslu, stalno mijenjanje zaposlenih koji nanovo moraju izučavati standarde i nivo usluge. Stoga je potrebna bolja koordinacija sa specijalizovanim školama i fakultetima, kako bi se mogli zaposliti adekvatni kadrovi. Spomenula sam i aktivnosti van hotela, turisti nije dovoljno da ima aktivnosti samo u okviru hotela. Potrebno je da turističko mjesto pruži odredjene sadržaje tokom cijele godine, i u gotovo svim gradovima. Ti sadržaji bi trebali turisti približiti tradiciju, običaje i način življenja domaćeg stanovništva. Protekli dio turističke sezone potvrdio je slabosti i probleme u održavanju potrebnog nivoa higijene na javnim površinama i redovnom odvozu smeća. Dovoljno je da se osvrnemo na primjer Hrvatskog ostrva Krka. Uvedeno je ekološko upravljanje otpadom koji se razdvaja, reciklira i kompostira.
Tačno je da Svijetski savjet za turizam i putovanja vec četvrtu godinu za redom, Crnu Goru svrstava medju tri najbrže rastuće turističke destinacije svijeta, ali smatram da Crna Gora mora jos mnogo da radi na gore navedenim problemima, jer se ne moze očekivati da se turizam ove zemlje razvija i napreduje samo na osnovu prirodnih potencijala.

Znacajno priznanje kvaliteta ponude

Asocijacija ’’Great Hotels of the World’’, zajedno sa asocijacijom ’’Special Hotels of the World’’ čine organizaciju ’’The Great Hotels’’, koja prezentuje preko 200 svjetskih hotela. Od danas hotel “Splendid” Conference & Spa Resorts, je postao član asocijacije “Great Hotels of the World”, sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Ovo će biti promocija Crne Gore na svijetskom nivou, ali i razlog više da se pokažemo u što boljem svijetlu u narednom periodu.

Uticaj globalne ekonomske krize na turizam Crne Gore

Jedna od glavnih tema ovih mjeseci je uticaj ekonomske krize na ostale privredne djelatnosti. Koliko će zapravo ekonomska kriza uticati na sledeću turističku sezonu?
Ono čega se mnogi od nas pribojavaju, jeste smanjenje broja turista kao i stopiranje izgradnje velikog broja turističkih objekata, zbog nemogućnosti `dizanja` kredita. Već sada su pokrenute neke od aktivnosti od strane predstavnika Vlade, hotelsko- turističkih preduzeća i prevoznika. Odlučeno je da se formiraju dva operativna tima koja će u narednih 3 mjeseca predložiti mjere, koje bi trebale da ublaže efekte svjetske ekonomske krize na narednu turističku sezonu. Nakon formiranja dva operativna tima, jedan će se baviti avio tržištima i avio anražmanima, a drugi će se baviti analizom ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, poreskom politikom, mogućnošću smanjenja troškova turističke privrede, kretanjima u regionu, saradnjom sa vladama u regionu i šire. Timovi će se sastajati veoma često jer se indikatori krize mjenjaju dnevno.Jedno je jasno,treba biti realan i ne čekivati previše od naredne sezone.
Neki od predloga mjera se već mogu konstatovati. Crnogorski ugostitelji bi trebali da razmisle o sniženju cijena smještaja za narednu ljetnju sezonu, kao i o sniženju cijene avionskih karata. Montenegro Airlines nema veliku konkurenciju, iz tog razloga i cijena karata je za mnoge nepristupačna. Hrvatska je povukla odluku o zabrani unosa hrane, nakon najave otkazivanja aranžmana turista,a vjerovatno mnogi turisti iz tog razloga ne posjećuju našu zemlju,stoga Crna Gora bi mogla da razmisli o tom postupku.
Jedinu nadu vidimo u saznanju da daleke i egzotične destinacije mogu biti zamjenjene nekim bližim, evropskim i mediteranskim, što bi bilo veoma značajno za Crnu Goru.

Usvojena Strategija razvoja turizma do 2020 godine

Master plan razvoja turizma je usvojen 2001. godine, medjutim nakon 6 godina implementacije zaključeno da ga je potrebno inovirati. Do inovacije je došlo zbog dostignutog razvoja u Crnoj Gori, bržoj realizaciji kratkoročnih i srednjoročnih mjera, kao i zbog novih turističkih trendova u svijetu. Ovim dokumentom definisana je vizija Crne Gore kao turističke destinacije u 2020. godini koja se bazira na prirodi i kulturno-istorijskom nasljeđu, što je i njena prednost. U Strategiji je napravljena SWOT analiza, odnosno analiza jakih i slabih strana Crne Gore kao destinacije, njene prednosti, šanse i opasnosti. Ova strategija će posebno poslužiti sadašnjim i budućim strateškim investitorima da koncipiraju razvojne planove i doprinesu razvoju Crne Gore kao turističke destinacije.

Promocija Crne Gore kao destinacije

Kombinacijom promocionih sredstava upotrebljenih da se ostvare tržišni ciljevi, se podrazumjeva pod promocionim miksom. Na slici je predstavljeno od čega se promotivna aktivnost sastoji, tj koji su njeni elementi. Što se tiče promocije u turizmu, ona se obavlja na više nivoa i to na nivou destinacije, i pojedinih preduzeća.
TOCG (Turistička organizacija Crne Gore), obavlja promociju Crne Gore, kao destinacije. Ona je nastala sa ciljem da obavlja poslove vezane za promociju i unapredjenje turizma, da obezbjedi informativno-propagandne djelatnosti u zemljii inostranstvu, kroz izdavačku djelatnost, oglasna i audio-vizuelna sredstva, odnose sa javnošću (PR), nastupe na sajmovima, specijalizovanim turističkim manifestacijama i dr. promotivnim aktivnostima. Ona ima cilj i formiranja i razvoja turističko-informativnog sistema Crne Gore, kao i povezivanje sa drugim informacionim sistemima u zemlji i inostranstvu. TOCG je razgranata u turističke centre po turističkim opštinama ( Budva, Bar, Ulcinj, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Podgorica, Žabljak, Kolašin, Plav ). Ono što mene posebno čudi, je to što ostale opštine još uvijek nemaju svoje Turističke centre, jer osnovna uloga ovih centara je da koordiniraju turističko-informativnu propagandu na lokalnom nivou, formiraju bazu podataka o turističkom prometu u svojoj opštini, izdaju turističke publikacije, učestvuju u organizaciji priredbi i td.
Ono što Crna Gora, kao mala zemlja, bi trebala da postigne, je dobrom tj. kvalitetnom promocijom da stigne do novih tržišta, kao i povećavati učešće na već postojećim tržištima. Jer sami podatak da Crnu Goru posjećuju uglavnom turisti iz susjednih zemalja ( Srbija oko 41% ), nam govori da na stranim tržištima, kao što je Njemačko, Britansko i td … nas nema.