Prezentacija- Porto Montenegro

Kompanija čiji je većinski vlasnik kanadski biznismen Piter Mank u Tivtu na mjestu bivšeg Arsenala gradi superluksuzni nautičko-turistički centar i marinu za megajahte Porto Montenegro o kojoj specijalizovani strani mediji već duže vrijeme govore kao o „Monaku istočnog Mediterana“.
3.11.2008 god -Na prezentaciji,koja je održana u Tivtu, u Domu vojske, prisustvovali su studenti turističkih, ekonomskih i pravnih fakulteta Crne Gore. Prezentacijom su nam predstavili njihove planove, kao i njihov došadasnji učinak (o tome detaljnije u nastavku posta) .Za nas je bio organizovan lunch-paket, kao i prevoz autobusima.Razlgedali smo prostor koji je planiran za izgradnju,kao i već završen dio -pristaniste jahti. Studenti su bili veoma zadovoljni prezentacijom i mini izletom, kao i saznanjem da će za nekih 3-4 godine biti potreban veliki broj raznovrsnog, stručnog kadra za rad u ovom malom gradu. Naravno, svako od nas je u tome vidio svoju budućnost.Ovako izgleda završeni dio, koji smo danas posjetili.

Kompanija Adriatic Marinas do sada je u razvoj marine za megajahte Porto Montenegro u Tivtu, čija će prva faza biti spremna u ljeto 2009-te, investirala preko 50 miliona eura. Izvšni direktor Oliver Korlet kaže da u svijetu raste interesovanje za ovaj projekat što se potvrdilo i na upravo završenom najvećem svjetskom sajmu megajahti – „Monaco Boat Show“ u Monte Karlu.
Naš štand na sajmu „Monaco Boat Show“ izazvao je veliku pažnju i obišao ga je veliki broj posjetilaca. Naravno, tu su bili ljudi iz jahting-zajednice, odnosno vlasnici plovila koja traže vezove, ali što je i za nas i Crnu Goru mnogo značajnije, i mnogi vlasnici manjih kompanija koje se bave raznim vrstama usluga ili proizvodnje za nautički turizam i jahting-industriju. Oni su iskazali veliki interes da u sklopu Porto Montenegra otvore svoja predstavništva i prenesu dio poslovnih aktivnosti na ove prostore pomažući na taj način i cijelom projektu koji mi realizujemo u Tivtu, kazao je izvršni diektor kompanije Adriatic marinas, Oliver Korlet.
Bez obzira na generalnu ekonomsku krizu i recesiju u svijetu i dalje postoji nevjerovatno veliki interes za jahting-industriju što se vidjelo i na „Monaco Boat Showu“ što je veoma važno za naš projekat ovdje u Crnoj Gori. Čak i u ovim za globalnu ekonomiju lošim vremenima, projekti poput Porto Montenegra, usmjereni na potrebe najzahtjevnijeg i najbogatijeg tržišta, kotiraju se izuzetno dobro.
Promet na svjetskom tržištu „klasičnog“ visokog turizma drastično opada, ali toga još uvijek ni u naznakama nema kada je u pitanju visoki nautički turizam, odnosno jahting-industrija. Razlog za to je što je ovaj posao kojim se i mi bavimo, usmjeren na sami vrh tržišta, odnosno veoma bogate ljude kojima i ne znači puno ako na berzama izgube 50-tak miliona eura, jer oni i dalje vole da plove svojim jahtama i da dolaze na predivna mjesta. Imajući to u vidu, prelijepa Crna Gora i naš projekat su odlična kombinacija - naglašava Korlet.
Završili ste renoviranje mola 2 u bivšem Arsenalu, kao prvog pristaništa nove marine Porto Montenegro. Šta će se događati narednih mjeseci do ljeta 2009?
Cilj nam je da završimo rekontrukciju mola 1 i objekte na jednoj od parcela u najjužnijem dijelu kompleksa buduće marine. Završili smo projektovanje i sada čekamo da od Ministarstva za ekonomski razvoj dobijemo dozvolu za izvođenje tih radova. Ukoliko u dogledno vrijeme dobijemo te papire, izgradnja će početi prvih nedjelja decembra. Planiramo da do ljeta naredne godine renoviramo i mola 3 i 4, ali je sigurno da će do 1. juna 2009. potpuno završen biti mol 1, te jedan manji broj objekata na dijelu obale jugoistočno od tog gata.
Tu će biti napravljena 22 luksuzna apartmana i dio trovinsko-ugostiteljskih sadržaja. Na taj način taj manji dio buduće marine biće otvoren narednog ljeta da ljudi mogu doći svojim jahtama i vidjeti što to mi radimo. To neće biti u pravom smislu potpuno „radno operativna“ marina, već više mogućnost za nautičare da dođu svojim brodovima, vide i osjete kvalitet projekta Porto Montenegro i njegovih sadržaja. Iako će to biti samo djelić onoga što je kompletan Porto Montenegro, dio marine koji će biti u funkciji narednog ljeta, velik je gotovo kao kompletna sadašnja marina u Budvi.
Što je sa gradnjom hotela „Four Seasons“?
Izgradnja tog hotela i ostalih sadržaja u centralnom dijelu Porto Montenegra je mnogo zahtjevniji posao od ovog koji ćemo skoro raditi na južnom dijelu gradilišta. Kada je hotel u pitanju, procedura je takva da kompanija „Four Seasons“ mora da odobri sve – od osvjetljenja, dekoracije, namještaja, bukvalno svaki detalj. Pri tome je ono što oni žele često izvan kapaciteta zakonskih okvira u Crnoj Gori što znači da mi moramo pregovarati sa Vladom oko nekih zahtjeva. To je tipično kada su ovakve investicije u pitanju, samo što duže traje i traži dodatno vrijeme.“
Koliko ste do sada investirali u projekat Porto Montenegro?
Računajući i ono što smo platili za Arsenal, mislim da smo do sada investirali nešto više od 50 miliona eura. Samo rekonstrukcija mola 2 koštala je milion eura, a za projektovanje smo do sada utrošili oko osam miliona. Trenutno imamo preko 100 raznih konsultanata koji za nas rade na ovom projektu. Proteklih par dana bio sam u Londonu i na jednom sastanku sa arhitektama koje sam tamo imao, u sobi je bilo 25 ljudi, a već na narednom sastanku sa raznim našim predstavnicima, agentima i dizajnerima, bilo nas je 58.
Suština je da imamo veliki broj ljudi skoncentrisanih na realizaciju projekta Porto Montenegro kako bi on bio urađen na pravi način. Ono što je frustrirajuće kod ovako velikih projekata, pogotovo za lokalnu zajednicu je to što treba dosta vremena da se završe obimne pripremne aktivnosti, prije nego što na terenu vidite da se nešto i stvarno događa. Mi ovdje praktično gradimo čitav jedan novi grad sa svom infrastrukturom i brojnim sadržajima što je izuzetno komplikovano i zahtijeva dostra truda, napora i vremena.
Međutim, ovo što mi radimo u Crnoj Gori postalo je prepoznatljivo u međunarodnim krugovma i privlači veliku pažnju, o Porto Montenegru pišu najprestižniji svjetski, ne samo nautički časopisi, a takvu pažnju i medijski prostor ne možete kupiti. Razlog su djelimično čuvena imena naših investitora poput Pitera Manka, Bernara Arnoa ili barona Rotšilda, ali i to što mi želimo napraviti po najvećim svjetskim standardima, pa koristimo usluge najboljih konsultanata koje možete unajmiti za svoj novac.
Da li ste zadovoljni saradnjom koju imate sa Vladom Crne Gore i kako komentarišete nedavnu izmjenu ovdašnjih zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji su, kako je rečeno, napravljeni u cilju olakšavanja posla investitorima?
Mislim da je to vrlo dobar potez. Pošteno je reći da je do- sadašnja praksa u Crnoj Gori bila vrlo birokratizovana, ali je takva i drugdje u svijetu, međutim, dobro je što je država usvojila ovaj zakon koji omogućava bržu realizaciju određenih projekata. U prilikama kakve danas vladaju u svijetu, pogotovo u ekonomiji, morate biti u stanju da brzo reagujete, da budete fleksibilni jer se tržište stalno mijenja – danas će neko iz Rusije biti zainteresovan da ovdje kupuje i ulaže, sjutra možda neko iz Njemačke, preksjutra iz Italije….
Morate biti brzi i fleksibilni da iskoristite tržište i mislim da ova nova zakonska rješenja investitorima omogućavaju da brzo započnu sa realizacijom svojih projekata i budu u mogućnosti da ih efikasno završe. Mislim da je to dobar potez crnogorske Vlade koji doprinosi njenoj prepoznatljivosti u međunarodnim krugovima kao administracije koja želi da bude prijateljski nastrojena prema biznisu. To je vrlo, vrlo važno u privlačenju stranih investitora u Crnu Goru.
Kako se iz Vašeg ugla gledanja, razvijaju stvari sa namjerom Vlade da privatizuje brodogradilište Bijela?Postojanje odgovarajućeg kapaciteta za remont luksuznih megajahti je kritično važan elemenat za uspjeh razvoja jahting i industrije nautičkog turizma u Crnoj Gori. Apsolutno je neophodno transformisati Bijelu sa postojeće „prljave“ djelatnosti remonta velikih trgovačkih, tzv. crnih brodova, na mnogo čišću djelatnost održavanja lijepih, velikih bijelih jahti. Mislim da je održavanje postojeće djelatnosti Bijele sa aspekta težnji Crne Gore da razvija vrhunski turizam i ekološke odgovornosti države, nespojivo sa takvim namjerama.
Mi smo veliki podržavaoci Vlade u njenim nastojanjima da krene tim putem i svakoga ko bude došao u Crnu Goru sa namjerom da Bijelu transformiše u postrojenje za remont luksuznih jahti. Takvo opredjeljenje podržava kako strategiju Vlade, tako i našu strategiju razvoja marine svjetske klase ovdje u Tivtu, ali i kreira dosta radnih mjesta. Sa sadašnjom djelatnošću Bijelu će teško pogoditi i aktuelna svjetska ekonomska kriza i globalna recesija, dok se istovremeno u jahting-industriji ne pamte bolja vremena. E, to je ono što mi želimo donijeti u Crnu Goru - nije bitno što se dešava u svijetu, jer se vi bavite profitabilnom i uspješnom djelatnošću.

Crna Gora najbolja evropska turistička destinacija

Iako je Crna Gora za turiste iz Velike Britanije gotovo nepoznata, eksperti iz Britanije su proglasili Crnu Goru za narednom najboljom evropskom turističkom destinacijom. Poznato je da je Skyscanner jedan on najboljih on-line izvora turističkih informacija. Po Skyscanner-u, ko posjeti Crnu Goru, ne može da ne posjeti manastir Dajbabe, kao i crnogorsko primorje. Prema Skyscannerovoj listi, evropskih neotkrivenih prijestonica koje treba posjetiti, je i Podgorica, dok na drugom mjestu je Bern, zatim Sarajevo i Skoplje.
Ovo nam govori da Crna Gora ne mora da brine o svojoj budućnosti, jer polako počinje da osvaja nova tržista. Velika Britanija je jedna od top deset emitivnih destinacija (WTO proekcija) i od izuzetnog je značaja kad bi Crna Gora bila više posjećenija od strane turista iz Velike Britanije.

Davanje na zakup vojnoturističkog kompleksa “Bigovo – Trašte”, Kotor

Crna Gora je konačno odlučila da se ne bavi samo prodajom državnih površina, već i da krene sa davanjem dugoročnih zakupa određenih površina i na taj način sačuva te površine u vlasništvu Crne Gore.
Vlada Crne Gore je pozvala sve sposobne investitore da dostave ponude za uzimanje u dugoročni zakup od 30 godina , vojnoturistički kompleks “Bigovo – Trašte”, Kotor. Tu bi bila uključena izgradnja i upravljanje ovim turističkim kompleksom. Cilj Vlade je da se ovaj dio razvije i postane multifunkcionalan turistički kompleks visokog nivoa, koji će da pruža razne vrste aktivnosti, posebno odmor i rekreaciju. Međutim treba napomenuti da su postavljeni i određeni uslovi koje ponuđač mora ispoštovati. A to su:
Ponuđač mora dokazati da je u poslednje tri godine ostvario ukupan promet od najmanje 100 miliona eura.
Ponuđač mora biti međunarodni hotelski brend-operater koji je međunarodno priznat kao uspješan hotelski operater sa najmanje dva hotelska resorta međunarodnih standarda četiri plus i/ili pet zvjezdica i mora imati najmanje 5 godina neprekidnog iskustva u planiranju, razvoju i upravljanju sličnim projektima.
Tenderska komisija za turističku valorizaciju Kumbora, Trašte, Bigova, objavljuje javni poziv koji detaljno možete pogledati ovdje. Nadam se da će ovo biti realizovano na pravi način, a da će Crna Gora i dalje na ovaj način se odnositi prema državnim površinama, koje treba da ostanu vlasništvo ove zemlje.

Turisti očekuju visoki nivo usluge i doživljaja destinacije

Da bi Crna Gora postala visokokvalitetna turistička destinacija, potrebno se baviti psihologijom gostiju, koji očekuju visoki nivo usluge od prvog dodira sa Crnom Gorom kao turističkom destinacijom, pa sve do njihovog odlaska. To mogu predočiti i na primjeru. Ako turista dolazi avionom, njegov prvi utisak je kvalitet avio prevoza, ljubaznost osoblja avio kompanije, a nakon toga i povezanost drumskim saobraćajem sa hotelom. Drumski saobraćaj mora da bude kvalitetniji, a radovi koji se planiraju, treba da se završe prije početka sezone. Tokom sezone je velika gužva na putevima, stoga bi i zaobilaznice bile od velike koristi za primorje. U planu je zaobilaznica u Kotoru, kako bi se rasteretila kotorska riva, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci. Veliki problem je i praking prostor u manjim gradovima, stoga je potrebno naći odgovarajuću lokaciju i izgraditi višespratne objekte koji bi mogli da `prime` veliki broj automobila. Moramo naglasiti možda i najvažniju stavku, a to je kvalitet usluge i turističkog osoblja, koji svojim radom s gostom, može popraviti nedostatke u destinaciji. Crna Gora se i ne može pohvaliti sa adekvatnim kadrom u turizmu, razlog tome je neljubaznost, nestručnost u poslu, stalno mijenjanje zaposlenih koji nanovo moraju izučavati standarde i nivo usluge. Stoga je potrebna bolja koordinacija sa specijalizovanim školama i fakultetima, kako bi se mogli zaposliti adekvatni kadrovi. Spomenula sam i aktivnosti van hotela, turisti nije dovoljno da ima aktivnosti samo u okviru hotela. Potrebno je da turističko mjesto pruži odredjene sadržaje tokom cijele godine, i u gotovo svim gradovima. Ti sadržaji bi trebali turisti približiti tradiciju, običaje i način življenja domaćeg stanovništva. Protekli dio turističke sezone potvrdio je slabosti i probleme u održavanju potrebnog nivoa higijene na javnim površinama i redovnom odvozu smeća. Dovoljno je da se osvrnemo na primjer Hrvatskog ostrva Krka. Uvedeno je ekološko upravljanje otpadom koji se razdvaja, reciklira i kompostira.
Tačno je da Svijetski savjet za turizam i putovanja vec četvrtu godinu za redom, Crnu Goru svrstava medju tri najbrže rastuće turističke destinacije svijeta, ali smatram da Crna Gora mora jos mnogo da radi na gore navedenim problemima, jer se ne moze očekivati da se turizam ove zemlje razvija i napreduje samo na osnovu prirodnih potencijala.

Znacajno priznanje kvaliteta ponude

Asocijacija ’’Great Hotels of the World’’, zajedno sa asocijacijom ’’Special Hotels of the World’’ čine organizaciju ’’The Great Hotels’’, koja prezentuje preko 200 svjetskih hotela. Od danas hotel “Splendid” Conference & Spa Resorts, je postao član asocijacije “Great Hotels of the World”, sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Ovo će biti promocija Crne Gore na svijetskom nivou, ali i razlog više da se pokažemo u što boljem svijetlu u narednom periodu.

Uticaj globalne ekonomske krize na turizam Crne Gore

Jedna od glavnih tema ovih mjeseci je uticaj ekonomske krize na ostale privredne djelatnosti. Koliko će zapravo ekonomska kriza uticati na sledeću turističku sezonu?
Ono čega se mnogi od nas pribojavaju, jeste smanjenje broja turista kao i stopiranje izgradnje velikog broja turističkih objekata, zbog nemogućnosti `dizanja` kredita. Već sada su pokrenute neke od aktivnosti od strane predstavnika Vlade, hotelsko- turističkih preduzeća i prevoznika. Odlučeno je da se formiraju dva operativna tima koja će u narednih 3 mjeseca predložiti mjere, koje bi trebale da ublaže efekte svjetske ekonomske krize na narednu turističku sezonu. Nakon formiranja dva operativna tima, jedan će se baviti avio tržištima i avio anražmanima, a drugi će se baviti analizom ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, poreskom politikom, mogućnošću smanjenja troškova turističke privrede, kretanjima u regionu, saradnjom sa vladama u regionu i šire. Timovi će se sastajati veoma često jer se indikatori krize mjenjaju dnevno.Jedno je jasno,treba biti realan i ne čekivati previše od naredne sezone.
Neki od predloga mjera se već mogu konstatovati. Crnogorski ugostitelji bi trebali da razmisle o sniženju cijena smještaja za narednu ljetnju sezonu, kao i o sniženju cijene avionskih karata. Montenegro Airlines nema veliku konkurenciju, iz tog razloga i cijena karata je za mnoge nepristupačna. Hrvatska je povukla odluku o zabrani unosa hrane, nakon najave otkazivanja aranžmana turista,a vjerovatno mnogi turisti iz tog razloga ne posjećuju našu zemlju,stoga Crna Gora bi mogla da razmisli o tom postupku.
Jedinu nadu vidimo u saznanju da daleke i egzotične destinacije mogu biti zamjenjene nekim bližim, evropskim i mediteranskim, što bi bilo veoma značajno za Crnu Goru.

Usvojena Strategija razvoja turizma do 2020 godine

Master plan razvoja turizma je usvojen 2001. godine, medjutim nakon 6 godina implementacije zaključeno da ga je potrebno inovirati. Do inovacije je došlo zbog dostignutog razvoja u Crnoj Gori, bržoj realizaciji kratkoročnih i srednjoročnih mjera, kao i zbog novih turističkih trendova u svijetu. Ovim dokumentom definisana je vizija Crne Gore kao turističke destinacije u 2020. godini koja se bazira na prirodi i kulturno-istorijskom nasljeđu, što je i njena prednost. U Strategiji je napravljena SWOT analiza, odnosno analiza jakih i slabih strana Crne Gore kao destinacije, njene prednosti, šanse i opasnosti. Ova strategija će posebno poslužiti sadašnjim i budućim strateškim investitorima da koncipiraju razvojne planove i doprinesu razvoju Crne Gore kao turističke destinacije.

Promocija Crne Gore kao destinacije

Kombinacijom promocionih sredstava upotrebljenih da se ostvare tržišni ciljevi, se podrazumjeva pod promocionim miksom. Na slici je predstavljeno od čega se promotivna aktivnost sastoji, tj koji su njeni elementi. Što se tiče promocije u turizmu, ona se obavlja na više nivoa i to na nivou destinacije, i pojedinih preduzeća.
TOCG (Turistička organizacija Crne Gore), obavlja promociju Crne Gore, kao destinacije. Ona je nastala sa ciljem da obavlja poslove vezane za promociju i unapredjenje turizma, da obezbjedi informativno-propagandne djelatnosti u zemljii inostranstvu, kroz izdavačku djelatnost, oglasna i audio-vizuelna sredstva, odnose sa javnošću (PR), nastupe na sajmovima, specijalizovanim turističkim manifestacijama i dr. promotivnim aktivnostima. Ona ima cilj i formiranja i razvoja turističko-informativnog sistema Crne Gore, kao i povezivanje sa drugim informacionim sistemima u zemlji i inostranstvu. TOCG je razgranata u turističke centre po turističkim opštinama ( Budva, Bar, Ulcinj, Kotor, Tivat, Herceg Novi, Podgorica, Žabljak, Kolašin, Plav ). Ono što mene posebno čudi, je to što ostale opštine još uvijek nemaju svoje Turističke centre, jer osnovna uloga ovih centara je da koordiniraju turističko-informativnu propagandu na lokalnom nivou, formiraju bazu podataka o turističkom prometu u svojoj opštini, izdaju turističke publikacije, učestvuju u organizaciji priredbi i td.
Ono što Crna Gora, kao mala zemlja, bi trebala da postigne, je dobrom tj. kvalitetnom promocijom da stigne do novih tržišta, kao i povećavati učešće na već postojećim tržištima. Jer sami podatak da Crnu Goru posjećuju uglavnom turisti iz susjednih zemalja ( Srbija oko 41% ), nam govori da na stranim tržištima, kao što je Njemačko, Britansko i td … nas nema.