Prezentacija- Porto Montenegro

Kompanija čiji je većinski vlasnik kanadski biznismen Piter Mank u Tivtu na mjestu bivšeg Arsenala gradi superluksuzni nautičko-turistički centar i marinu za megajahte Porto Montenegro o kojoj specijalizovani strani mediji već duže vrijeme govore kao o „Monaku istočnog Mediterana“.
3.11.2008 god -Na prezentaciji,koja je održana u Tivtu, u Domu vojske, prisustvovali su studenti turističkih, ekonomskih i pravnih fakulteta Crne Gore. Prezentacijom su nam predstavili njihove planove, kao i njihov došadasnji učinak (o tome detaljnije u nastavku posta) .Za nas je bio organizovan lunch-paket, kao i prevoz autobusima.Razlgedali smo prostor koji je planiran za izgradnju,kao i već završen dio -pristaniste jahti. Studenti su bili veoma zadovoljni prezentacijom i mini izletom, kao i saznanjem da će za nekih 3-4 godine biti potreban veliki broj raznovrsnog, stručnog kadra za rad u ovom malom gradu. Naravno, svako od nas je u tome vidio svoju budućnost.Ovako izgleda završeni dio, koji smo danas posjetili.

Kompanija Adriatic Marinas do sada je u razvoj marine za megajahte Porto Montenegro u Tivtu, čija će prva faza biti spremna u ljeto 2009-te, investirala preko 50 miliona eura. Izvšni direktor Oliver Korlet kaže da u svijetu raste interesovanje za ovaj projekat što se potvrdilo i na upravo završenom najvećem svjetskom sajmu megajahti – „Monaco Boat Show“ u Monte Karlu.
Naš štand na sajmu „Monaco Boat Show“ izazvao je veliku pažnju i obišao ga je veliki broj posjetilaca. Naravno, tu su bili ljudi iz jahting-zajednice, odnosno vlasnici plovila koja traže vezove, ali što je i za nas i Crnu Goru mnogo značajnije, i mnogi vlasnici manjih kompanija koje se bave raznim vrstama usluga ili proizvodnje za nautički turizam i jahting-industriju. Oni su iskazali veliki interes da u sklopu Porto Montenegra otvore svoja predstavništva i prenesu dio poslovnih aktivnosti na ove prostore pomažući na taj način i cijelom projektu koji mi realizujemo u Tivtu, kazao je izvršni diektor kompanije Adriatic marinas, Oliver Korlet.
Bez obzira na generalnu ekonomsku krizu i recesiju u svijetu i dalje postoji nevjerovatno veliki interes za jahting-industriju što se vidjelo i na „Monaco Boat Showu“ što je veoma važno za naš projekat ovdje u Crnoj Gori. Čak i u ovim za globalnu ekonomiju lošim vremenima, projekti poput Porto Montenegra, usmjereni na potrebe najzahtjevnijeg i najbogatijeg tržišta, kotiraju se izuzetno dobro.
Promet na svjetskom tržištu „klasičnog“ visokog turizma drastično opada, ali toga još uvijek ni u naznakama nema kada je u pitanju visoki nautički turizam, odnosno jahting-industrija. Razlog za to je što je ovaj posao kojim se i mi bavimo, usmjeren na sami vrh tržišta, odnosno veoma bogate ljude kojima i ne znači puno ako na berzama izgube 50-tak miliona eura, jer oni i dalje vole da plove svojim jahtama i da dolaze na predivna mjesta. Imajući to u vidu, prelijepa Crna Gora i naš projekat su odlična kombinacija - naglašava Korlet.
Završili ste renoviranje mola 2 u bivšem Arsenalu, kao prvog pristaništa nove marine Porto Montenegro. Šta će se događati narednih mjeseci do ljeta 2009?
Cilj nam je da završimo rekontrukciju mola 1 i objekte na jednoj od parcela u najjužnijem dijelu kompleksa buduće marine. Završili smo projektovanje i sada čekamo da od Ministarstva za ekonomski razvoj dobijemo dozvolu za izvođenje tih radova. Ukoliko u dogledno vrijeme dobijemo te papire, izgradnja će početi prvih nedjelja decembra. Planiramo da do ljeta naredne godine renoviramo i mola 3 i 4, ali je sigurno da će do 1. juna 2009. potpuno završen biti mol 1, te jedan manji broj objekata na dijelu obale jugoistočno od tog gata.
Tu će biti napravljena 22 luksuzna apartmana i dio trovinsko-ugostiteljskih sadržaja. Na taj način taj manji dio buduće marine biće otvoren narednog ljeta da ljudi mogu doći svojim jahtama i vidjeti što to mi radimo. To neće biti u pravom smislu potpuno „radno operativna“ marina, već više mogućnost za nautičare da dođu svojim brodovima, vide i osjete kvalitet projekta Porto Montenegro i njegovih sadržaja. Iako će to biti samo djelić onoga što je kompletan Porto Montenegro, dio marine koji će biti u funkciji narednog ljeta, velik je gotovo kao kompletna sadašnja marina u Budvi.
Što je sa gradnjom hotela „Four Seasons“?
Izgradnja tog hotela i ostalih sadržaja u centralnom dijelu Porto Montenegra je mnogo zahtjevniji posao od ovog koji ćemo skoro raditi na južnom dijelu gradilišta. Kada je hotel u pitanju, procedura je takva da kompanija „Four Seasons“ mora da odobri sve – od osvjetljenja, dekoracije, namještaja, bukvalno svaki detalj. Pri tome je ono što oni žele često izvan kapaciteta zakonskih okvira u Crnoj Gori što znači da mi moramo pregovarati sa Vladom oko nekih zahtjeva. To je tipično kada su ovakve investicije u pitanju, samo što duže traje i traži dodatno vrijeme.“
Koliko ste do sada investirali u projekat Porto Montenegro?
Računajući i ono što smo platili za Arsenal, mislim da smo do sada investirali nešto više od 50 miliona eura. Samo rekonstrukcija mola 2 koštala je milion eura, a za projektovanje smo do sada utrošili oko osam miliona. Trenutno imamo preko 100 raznih konsultanata koji za nas rade na ovom projektu. Proteklih par dana bio sam u Londonu i na jednom sastanku sa arhitektama koje sam tamo imao, u sobi je bilo 25 ljudi, a već na narednom sastanku sa raznim našim predstavnicima, agentima i dizajnerima, bilo nas je 58.
Suština je da imamo veliki broj ljudi skoncentrisanih na realizaciju projekta Porto Montenegro kako bi on bio urađen na pravi način. Ono što je frustrirajuće kod ovako velikih projekata, pogotovo za lokalnu zajednicu je to što treba dosta vremena da se završe obimne pripremne aktivnosti, prije nego što na terenu vidite da se nešto i stvarno događa. Mi ovdje praktično gradimo čitav jedan novi grad sa svom infrastrukturom i brojnim sadržajima što je izuzetno komplikovano i zahtijeva dostra truda, napora i vremena.
Međutim, ovo što mi radimo u Crnoj Gori postalo je prepoznatljivo u međunarodnim krugovma i privlači veliku pažnju, o Porto Montenegru pišu najprestižniji svjetski, ne samo nautički časopisi, a takvu pažnju i medijski prostor ne možete kupiti. Razlog su djelimično čuvena imena naših investitora poput Pitera Manka, Bernara Arnoa ili barona Rotšilda, ali i to što mi želimo napraviti po najvećim svjetskim standardima, pa koristimo usluge najboljih konsultanata koje možete unajmiti za svoj novac.
Da li ste zadovoljni saradnjom koju imate sa Vladom Crne Gore i kako komentarišete nedavnu izmjenu ovdašnjih zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji su, kako je rečeno, napravljeni u cilju olakšavanja posla investitorima?
Mislim da je to vrlo dobar potez. Pošteno je reći da je do- sadašnja praksa u Crnoj Gori bila vrlo birokratizovana, ali je takva i drugdje u svijetu, međutim, dobro je što je država usvojila ovaj zakon koji omogućava bržu realizaciju određenih projekata. U prilikama kakve danas vladaju u svijetu, pogotovo u ekonomiji, morate biti u stanju da brzo reagujete, da budete fleksibilni jer se tržište stalno mijenja – danas će neko iz Rusije biti zainteresovan da ovdje kupuje i ulaže, sjutra možda neko iz Njemačke, preksjutra iz Italije….
Morate biti brzi i fleksibilni da iskoristite tržište i mislim da ova nova zakonska rješenja investitorima omogućavaju da brzo započnu sa realizacijom svojih projekata i budu u mogućnosti da ih efikasno završe. Mislim da je to dobar potez crnogorske Vlade koji doprinosi njenoj prepoznatljivosti u međunarodnim krugovima kao administracije koja želi da bude prijateljski nastrojena prema biznisu. To je vrlo, vrlo važno u privlačenju stranih investitora u Crnu Goru.
Kako se iz Vašeg ugla gledanja, razvijaju stvari sa namjerom Vlade da privatizuje brodogradilište Bijela?Postojanje odgovarajućeg kapaciteta za remont luksuznih megajahti je kritično važan elemenat za uspjeh razvoja jahting i industrije nautičkog turizma u Crnoj Gori. Apsolutno je neophodno transformisati Bijelu sa postojeće „prljave“ djelatnosti remonta velikih trgovačkih, tzv. crnih brodova, na mnogo čišću djelatnost održavanja lijepih, velikih bijelih jahti. Mislim da je održavanje postojeće djelatnosti Bijele sa aspekta težnji Crne Gore da razvija vrhunski turizam i ekološke odgovornosti države, nespojivo sa takvim namjerama.
Mi smo veliki podržavaoci Vlade u njenim nastojanjima da krene tim putem i svakoga ko bude došao u Crnu Goru sa namjerom da Bijelu transformiše u postrojenje za remont luksuznih jahti. Takvo opredjeljenje podržava kako strategiju Vlade, tako i našu strategiju razvoja marine svjetske klase ovdje u Tivtu, ali i kreira dosta radnih mjesta. Sa sadašnjom djelatnošću Bijelu će teško pogoditi i aktuelna svjetska ekonomska kriza i globalna recesija, dok se istovremeno u jahting-industriji ne pamte bolja vremena. E, to je ono što mi želimo donijeti u Crnu Goru - nije bitno što se dešava u svijetu, jer se vi bavite profitabilnom i uspješnom djelatnošću.