Crnoj Gori,prema Konvenciji UN pripada oko sest hiljada kvadratnih kilometara,ispred obala Crne Gore, sto je zapravo 50% kopnene teritorije nase zemlje. Medjutim koliko je more ugrozeno gradnjom na priobalnom podrucju? Svijedoci smo da je gradnja na crnogorskom primoriju u drasticnoj mjeri povecana poslednjih godina. Svi se slazemo da treba da se iskoriste kapaciteti koje ova zemlja posjeduje,medjutim, uvijek treba voditi racuna kako to utice na zivi svijet u moru,stanovnistvo i na ostale aspekte primorskih gradova. Pretjerana gradnja negativno utice na zonu izmedju mora i kopna, jer upravo u toj zoni se odvijaju najintezivnije organske reakcije, na dubini od nekoliko metara. Svakodnevno smo u prilici da vidimo kamione koji sav odpad odlazu pored mora, ili u gorem slucaju, istovaraju direktno u more. Smatram da treba na kopnu odrediti lokacija za ovu svrhu, a da se postupci ove vrste strogo kaznjavaju od strane zakona. Takodje treba napomenuti da i kupaci uticu na morski akvatorijum. Cinjenica je da malo crnogorsko primorje tokom sezone ima povecan broj stanovnika,koji direktno uticu na kvalitet morske vode u ljetnjem periodu. Do skorasnji problem je bio i kanalizacioni sistem Boko-kotorskog zaliva. Sva kanalizacija je odlazila direktno u more, sto je znatno ugrozilo kvalitet morske vode, i uticalo da pojedini turisti imaju losa misljenja o ovom dijelu primorija. Kao posebnu ponudu,turistima treba omoguciti da probaju nase raznolike morske specijalitete, a ne uvozne, stoga kvalitet mora je veoma bitan za buducnost morskog svijeta. U pripremi su i naucni projekti,istrazivanja, eksperimenti kako bi ribarstvo na Jadranskom moru bilo odgovorno, jer u nasem je interesu da ove resurse sacuvamo.
07 мај 2009
Treba da se cuva more
Crnoj Gori,prema Konvenciji UN pripada oko sest hiljada kvadratnih kilometara,ispred obala Crne Gore, sto je zapravo 50% kopnene teritorije nase zemlje. Medjutim koliko je more ugrozeno gradnjom na priobalnom podrucju? Svijedoci smo da je gradnja na crnogorskom primoriju u drasticnoj mjeri povecana poslednjih godina. Svi se slazemo da treba da se iskoriste kapaciteti koje ova zemlja posjeduje,medjutim, uvijek treba voditi racuna kako to utice na zivi svijet u moru,stanovnistvo i na ostale aspekte primorskih gradova. Pretjerana gradnja negativno utice na zonu izmedju mora i kopna, jer upravo u toj zoni se odvijaju najintezivnije organske reakcije, na dubini od nekoliko metara. Svakodnevno smo u prilici da vidimo kamione koji sav odpad odlazu pored mora, ili u gorem slucaju, istovaraju direktno u more. Smatram da treba na kopnu odrediti lokacija za ovu svrhu, a da se postupci ove vrste strogo kaznjavaju od strane zakona. Takodje treba napomenuti da i kupaci uticu na morski akvatorijum. Cinjenica je da malo crnogorsko primorje tokom sezone ima povecan broj stanovnika,koji direktno uticu na kvalitet morske vode u ljetnjem periodu. Do skorasnji problem je bio i kanalizacioni sistem Boko-kotorskog zaliva. Sva kanalizacija je odlazila direktno u more, sto je znatno ugrozilo kvalitet morske vode, i uticalo da pojedini turisti imaju losa misljenja o ovom dijelu primorija. Kao posebnu ponudu,turistima treba omoguciti da probaju nase raznolike morske specijalitete, a ne uvozne, stoga kvalitet mora je veoma bitan za buducnost morskog svijeta. U pripremi su i naucni projekti,istrazivanja, eksperimenti kako bi ribarstvo na Jadranskom moru bilo odgovorno, jer u nasem je interesu da ove resurse sacuvamo.
Пријавите се на:
Објављивање коментара (Atom)
Нема коментара:
Постави коментар